Druga po redu IPARD info sesija posvećena početku implementacije novog IPARD programskog ciklusa održana je danas u prostorijama EU info pointa u Nišu. Potencijalni korisnici iz regiona Južne i Istočne Srbije imali su priliku da saznaju više o mogućnostima koje im IPARD program stavlja na raspolaganje i da postave konkretna pitanja predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Delegacije Evropske unije u Srbiji. Posebna pažnja bila je posvećena Meri 1 – Investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u okviru koje je u sredinom februara objavljen i prvi javni poziv za izgradnju i opremanje objekata i podizanje proizvodnih zasada voća i matičnih zasada voća i grožđa.
Andrej Papić, projektni menadžer Delegacije Evropske unije u Srbiji, naglasio je da se u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć IPA III za period 2021-2027, nalazi i poseban program IPARD III za podršku u oblasti ruralnog razvoja.
„Za ovaj sedmogodišnji programski ciklus EU je za sprovođenje IPARD III programa opredelila 288 miliona evra, što će sa doprinosom Republike Srbije od oko 90 miliona evra, kao i privatnim doprinosom korisnika, obezbediti investicioni zamah u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja od preko 580 miliona evra“, rekao je Papić i dodao da je ovo jedinstven Program preko koga se sredstva isplaćuju u vidu bespovratne pomoći krajnjim korisnicima za nabavku opreme, mehanizacije i izgradnju objekata za unapređenje procesa proizvodnje i povećanje konkurentnosti. Dodao je da se IPARD program sprovodi kroz indirektno upravljanje i da ga realizuju institucije Republike Srbije, koje su prošle proces akreditacije. Do sada je krajnjim korisnicima isplaćeno preko 100 miliona evra bespovratne podrške.
O novim merama i novinama koje je doneo IPARD III programski cilkus, govorio je Rastko Cenić iz Odeljenja za upravljanje IPARD programom – IPARD Upravljačko telo.
„Ispunjenost neophodnih standarda i posebnih uslova koji se odnose na sektor proizvodnje će se posmatrati na kraju investicije. Imamo i nove sektore, a lista prihvatljivih investicija i troškova je široko postavljena i obuhvata gotovo sve objekte, mašine i mehanizaciju neophodne za poljoprivrednu proizvodnju i preradu, sem žitnih kombajna. Na ovaj način smo otvorili put većem broju korisnika ka IPARD podršci i mogućnost uvođenja novih tehnologija i poljoprivrednih praksi u prihvatljive investicije. Već su u okviru Mere 1 uvedene nove investicije poput specijalizovanih vozila i dronova“, rekao je Cenić i predstavio novi pravilnik za sprovođenje Mere 1 – Investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, kao i prvi javni poziv u okviru ove mere, namenjen investicijama u izgradnju i opremanje objekata u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i podizanje proizvodnih zasada voća i matičnih zasada voća i grožđa. Cenić je prisutne uputio i na Indikativni plan javnih poziva objavljen na sajtu Uprave za agrarna plaćanja i Ministarstva poljoprivrede.
Nataša Pantić, načelnica Odeljenja za odobravanje projekata iz programa međunarodnih podsticaja poljoprivredne politike Uprave za agrarna plaćanja – IPARD agencije, dodala je da navedeni plan javnih poziva sadrži neophodne detalje o predstojećim pozivima i vremenski okvir na osnovu koga podnosioci treba dobro da isplaniraju svoje dalje korake.
„Ključ je u jasnom planu i dobroj samoproceni, nakon čega korisnici treba da odaberu formu podrške i da pripreme što potpuniji zahtev za odobravanje projekta“, dodala je Pantić i skrenula pažnju da je jedna od čestih grešaka poljoprivrednika podnošenje nekompletne projektne dokumentacije. Dodala je da je IPARD agencija iskoristila dosadašnja iskustva u sprovođenju programa kako bi u tekućem IPARD ciklusu što više pojednostavila proceduru ostvarivanja prava na podsticaj (gde god to regulativni okvir dozvoljava), smanjila dokumentaciju koju korisnik dostavlja, ubrzala proces obrade zahteva i olakšala poljoprivrednicima pristup sredstvima EU.
„Pristup je promenjen u cilju što većeg otvaranja IPARD programa“, zaključila je Nataša.
Biljana Isaković iz Sektora za odobravanje plaćanja podsticaja je potencijalne korisnike uputila u mogućnost avansne isplate sredstava, kao i na odgovor IPARD operativne strukture na tržišne promena kroz uvođenje indeksacije odobrenog podsticaja.
„Novina IPARD III programskog cikusa je da se neće vršiti provera porekla robe i da će se kriterijumi na na osnovu kojih je podnosilac ostvario bodove i prednost u procesu bodovanja i rangiranja proveravati i u fazi odobravanja konačne isplate“, rekla je Isaković i upozorila na neophodnost poštovanja propisanih rokova i na usklađenost skladišnih kapaciteta objekata sa obimom biljne proizvodnje.
Emilija Rakić, iz Sektora za kontrolu na licu mesta Uprave za agrarna plaćanja – IPARD agencije, pojasnila je način prijave skrivenih radova i najavila širu upotrebu alternativnih metoda kontrole na licu mesta, koje su se u prethodnom ciklusu primenjivale za određene vrste investicija. Naglasila je da su na terenu mahom primećene tehničke greške koje se daju lako ispraviti i dala praktične savete na koji način da se korisnici efikasno pripreme za najavljenu kontrolu na licu mesta.
„Pre svega treba imati u vidu da investicija koja je realizovana, treba i da bude u funkciji u vreme kontrole na licu mesta pre isplate sredstava. Kada nabavite neku opremu, mašinu i slično, treba odmah i da je koristite ili pripremite za upotrebu u zavisnosti od sezone radova“, rekla je Emilija i podsetila korisnike da u periodu od pet godina nakon isplate treba da ispunjavaju propisane minimume proizvodnje, a rast proizvodnje izvan propisanih maksimuma je u stvari i poželjan.