Na 89. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu poljoprivrede u okviru IDARD dana, Ministartsvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede organizovalo je konferenciju „IPARD program – budi informisan“ 24. maja 2022. godine. Predstavnici Upravljačkog tela i IPARD agencije su u duhu samog naziva konferencije sa posetiocima razmenili iskustva sprovođenja IPARD II programa– i to iz ugla same IPARD operativne strukture, ali i iz ugla korisnika fonda. Najavljene su i novine i mogućnosti koje novi IPARD III programski ciklus donosi agraru Srbije.
Vršilac dužnosti direktora Uprave za agrarna plaćanja Marko Kesić istakao je da je od 2018. godine i prvog poziva za korišćenje sredstava iz IPARD programa primljeno oko 3.200 aplikacija, od kojih je prihvaćeno 956 zahteva za 106 miliona evra.
„Sprovedeno je ukupno 13 javnih poziva, a nedavno je okončan i poslednji, sedmi javni poziv za Meru jedan, za traktore. Pristiglo je rekordnih 660 zahteva i u narednih desetak dana ćemo uraditi preliminarnu rang-listu. U Upravi za agrarna plaćanja radi se punom parom i plan je da se do kraja godine odobre projekti u visini subvencija od 60 miliona evra, a isplati 30 miliona evra. „Ideja je da plasiramo svih evropskih 175 miliona evra i 58,3 miliona iz naših izvora“, rekao je Kesić. On je naglasio da broj aplikacija raste iz godine u godinu i da je veliko interesovanje mladih (40 % zahteva) koji u ukupno isplaćenoj sumi učestvuju sa 57%, i učešće žena od 23% veoma dobar pokazatelj pozitivnih trendova.
Jasmina Miljković, načelnica Odeljenja za upravljanje IPARD programom, naglasila je da je Srbija prva zemlja koja je podnela Predlog IPARD III programa koji je Evropska komisija usvojila 9. marta 2022. godine.
„Očekujemo da se potpišu okvirni i sektorski sporazumi. Paralelno s tim, očekujemo da naša vlada usvoji IPARD 3 program, tako da će prvi pozivi biti u prvom kvartalu 2023. godine – ocenila je Jasmina Miljković i dodala da će Srbiji biti na raspolaganju 288 miliona evra iz budžeta Evropske unije.
Kako se moglo čuti na konferenciji u novom programskom ciklusu nastavlja se sprovođenje već postojećih mera, koje će biti dopunjene novim sektorima – ribarstvo u Meri 1 i 3, kao i sektor prerade ostalih useva u Meri 3. Postupno će se akreditovati i tri nove mere: Mera 4 – agro-ekološko-klimatska mera, dok će podrška sprovođenju lokalnih strategija ruralnog razvoja – LEADER pristup biti dostupna kroz Meru 5. Razvoju ruralne infrastrukture doprineće Mera 6 koja bi trebalo da se akredituje do 2025. godine.
Svoje iskustvo u ostvarivanju prava na podsticaj izneli su korisnici Mere 1, Mere 3 i Mere 7 IPARD programa.
Branislav Crveni ratar iz Turije kod Srbobrana, jedan je od prvih isplaćenih IPARD korisnika.
Do sada je ostvario podsticaj u okviru dva javna poziva i dobio sredstva za kupovinu priključnog rasipača mineralnog đubriva, navigacije za poljoprivrednu mehanizaciju, i traktorsku prskalice, dok je u proceduri zahtev za odobravanje projekta za nabavku prikolice.
Prema njegovim rečima, do smanjenja inputa i postizanja prinosa po meri evropskih farmera dolazi se pažljivim planiranjem svakog koraka u proizvodnji, pre svega setve, jer ona predstavlja preduslov za dobar prinos. Taj metod primenio je Branislav i na nabavku mehanizacije – pažljivo korak po korak, u skladu sa mogućnostima i uz korišćenje svih vidova podrške koje poljoprivrednicima stoje na raspolaganju.
Uspešan primer jeste i firma „Master Food“ iz Užica koja se bavi otkupom, preradom i zamrzavanjem jagodičastog voća.
„Moj savet je da razmislite šta bi u narednih pet godina želili da nabavite i napravite dobar plan. Mi smo aplicirali za nabavku automatske pakerice za voće sa dodatnom opremom, čija je vrednost investicije 13,6 miliona dinara, a koja nam je pomogla da proširimo asortiman proizvodnje i osvojimo nove kupce i tržišta“, rekao je Svetislav Mlađenović vlasnik ove uspešne užičke firme.
„Serbina“ iz Knjaževca podnela je zahtev za rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje postojećih objekata na gazdinstvu, sa partnernim i infrastrukturnim uređenjem u okviru Mere 7. Investicija je planirana u selu Kandalica kod Knjaževca.
„Da je ovo najlepše mesto za seoski turizam potvrdili su i kontrolori IPARD agencije prilikom nulte kontrole koji su ovo mesto okarakterisali kao ‘zabit koja pleni’. Zbog visoke vrednosti investicije i promena na tržištu, avansna isplata nas je motivisala da nastavimo dalje“, rekla je Lidija Nikolić ispred ovog preduzeća, predlažući da se pravdanje avansne uplate odvija prema privremenim situacijama, što bi korisnicima IPARD podsticajima smanjilo troškove garancije kod banaka.